a1Kor 4:16+; Pil 3:17; 2Tes 3:7+
b2Tes 2:15; 2Tim 1:13+
cMbnp 3:16; Ep 1:22, 5:23; 1Pe 3:1,5
eMbnp 1:26+
fMbnp 2:18+; 1Tim 2:13
h1Kor 1:10+, 3:3
i1Yo 2:19
jYems 2:5+
1Cor 11
k[Mt 26:26+; Mk 14:22+; Lu 22:17+]
 
lIgham 24:3+; Hib 8:8+, 9:15+
n2Kor 13:5
oMbo 94:12+; 2Kor 7:10; Hib 12:7+; Syg 3:19

1 Corinthians 11

1Tovenen yam irau ataghon ghou pa ŋgar tiou, inimale you nataghon Krisi pa ŋgar toni. a

Tagharaat tauud vena pa sawa to suŋuuŋ?

2You napait gham pa ŋgar tiam to sawa isob matamim iŋgalŋgal ghou, ve akis Maaron aliŋa to nasavia payam ne ariaŋa. Saveeŋ tonenen, you naghami ila to tamtoghon pida, ve anag nasakia ilat tiam. b

3Ve aazne, naghaze yam awatag kat tovene: Krisi, ye inim daba pa nditamoot tisob, ve nditamoot tinim daba pa ndizwadi. Ve Maaron to inim daba pa Krisi. c

4Ighaze tamoot eta ipoon daba pa mbeb eta, ve isuŋ ma ivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon inimale propet, nene ipamayaŋin daba toni, nene Krisi. 5Ve ndiliva to tipoon dabadi maau, ve tisuŋ ma tivotia Maaron aliŋa tinimale propet, nene yes tipamayaŋin daba todi, nene ndizwadi.
(11:5) Yes Korin ŋgar todi tovene: Ighaze ndiliva tipoon dabadi, nene ipatooŋ di ighaze yes ndiliva popoiadi to tineep ila ndizwadi sambadi. Ve ighaze liva eta ipoon daba maau, nene ipatooŋa ighaze ye nasolo tidi, ve lolo pa ineep ila azuwa samba maau. Grika tidi ledi ataam ru to tipoon dabadi. Eez, nene tikau uli pida ila dabadi inimale guduuŋ. Ve ite, nene tipul dabadi raua itub tiina, ve timbuula ve tipoosa izala dabadi.


Ndiliva tovene tinimale ndiliva samsamiadi to tiin dabadi, leso tipamayaŋin di.
6Tovenen ighaze liva eta ipakur tau ve ipoon daba maau, nene poia pa tiin daba. Leso maya pa ŋgar to ye ighami, ve ipuli. Ve ighaze liva eta maya pa tikot daba raua izi, ma tiin daba, ye irau ipoon daba.

7Eemoghon nditamoot irau tipoon dabadi maau. Pasa, yes tigham Maaron nagho, ve tineep pa tipait Maaron iza ve tipatooŋ tapiri ve poia toni. Ve ndiliva tineep pa tipait ndizwadi. e

8Aghita. Muuŋ kat, tamoot ivot ila to liva maau. Liva ivot ila to tamoot. 9Ve Maaron igham ŋgar pa liva ve ighur tamoot ne maau. Ye igham ŋgar pa tamoot, tauto ighur liva pa iuuli. f

10Pughu tonene to yes ndiliva irau tipoon dabadi. Leso tipatooŋ taudi tighaze yes tineep ila ndizwadi sambadi, ve ŋgar todi deŋia ila yes aŋela matadi.
(11:10) Sawa to iit talup ghiit pa suŋuuŋ, yes aŋela tinepneep toman ghiit paam. Ughita Epesus 3:10 ve 1Pet 1:12.


11Eemoghon iit ndiliva ve nditamoot to taneep ila to Tiina toit Krisi, irau taneep leed leed maau. Nditamoot ve ndiliva irau tiwaulan di. 12Agham ŋgar pa Adam yesuru Eva. Papazogi, liva ivot ila to tamoot. Ve aazne, nditamoot tivotvot ila to ndiliva. Pasa, ndiliva to tipoop di. Eemoghon Maaron to inim pughu pa mbeb tisob. 13Yam taumim irau aŋgabiiz mbeb tonene. Ighaze alup gham pa suŋuuŋ, ve liva eta ipoon daba maau ve isuŋ pa Maaron, nene deŋia? 14Saveeŋ tiou tonene itaghon iit gabuaad paam. Ighaze ŋgeu eta daba raua tiina, nene taghita taghaze ŋgeu tonenen ipamayaŋin tau. 15Ve ighaze liva eta daba raua tiina, nene ighami paghuna ila tamtoghon matadi ve tipaiti. Daba raua tonowen, nene Maaron igham pani, leso ipoon daba. 16Ighaze tamtoghon eta izoor aliŋag tonene, nene you nasaav pani tovene: Yei lemai ŋgar ite paam pa mbeb tonene maau. Ve yei moghon maau. Lupuuŋ tisob to Maaron titaghon ŋgar ee moghon pa mbeb tonene.

Yes Korin tiwaghamun ŋgar to ghaniiŋ pasa

17Yo, naghaze napasaluŋgan gham pa ŋgar tiam pida to deŋiadi maau. Irau napait gham maau. Pasa, sawa to alup gham pa suŋuuŋ, suŋuuŋ tiam iuul gham maau. Iwaghamun gham.

18Saveeŋ to naghaze nasavia payam muuŋ, nene vene: You nalooŋ varumim tighaze sawa to alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, yam avalag gham aneep lemim lemim, ve awazoran gham pa savsaveeŋ. Ve naghaze saveeŋ tonene, avaat onoon. h

19Ŋgar tiam to avalag gham aneep lemim lemim, poia maau. Eemoghon ŋgar tovene irau ivot. Leso tawatag: Sei masin to Krisi tamtoghon toni kat, ve ŋgar todi deŋia ila mata. i

20Sawa to alup gham pa suŋuuŋ, yam ataghon ghanghaniiŋ to Tiina toit ŋgara maau. 21Pasa, yam agham ŋgar pa nditamim ve asaŋan di maau. Yam pida matamim ghanghaniiŋ, ve amuuŋ ala agham amim amim ve aghan. Ve tamtoghon tiam pida tighun tiina le tisami. Tauto nditamim pida to tinim muri, adi aniiŋ maau ve pitool di. 22Vena, irau aghan ve aghun izi taumim ruum tiam maau? Ma aghaze aveleg lupuuŋ to Maaron ve apamayaŋin nditamim pida to mbolaaŋa ne? Pale nasaav vena payam? Aghaze napait gham pa ŋgar tiam tonanan? Maau kat! j

Paulus ipit saveeŋ to pasa muul k

23Saveeŋ to naghami ila to Tiina toit ve muuŋ nasavia payam, tauto aazne nasavia muul. Saveeŋ tovene: Mboŋ to Yudas ighur Yesu ila koia nimadi, Yesu igham mberet, 24ve ipait Maaron pani. Ghoro iteeva ve isaav ighaze: “Nene you mindag. You pale napul taug namaat payam. Ŋgar to naghami ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghou.” 25Tighan le isob, ghoro itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighami ve isaav padi ighaze: “Rubruub tonene, nene siŋ tiou to pale imaliŋ ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to ataam paghu to pale Maaron yesŋa tamtoghon toni tilup di tinim ee moghon. Sawa isob to ighaze yam aghun ila rubruub tonene, ghoro ataghon ŋgar to you naghami ne, leso matamim iŋgal ghou.” l

26Saveeŋ tonenen, ŋgara tovene: Sawa isob to aghan mberet tonenen ve aghun ila rubruub vaen, yam avotia mateeŋ to Tiina toit. Yam irau agham tovene ila ila le irau mulaaŋ toni.

27Tovenen tamtoghon to ighaze ighan mberet ve ighun ila rubruub to Tiina toit, ve igham ŋgar to deŋia pa ŋgar to pasa maau,
(11:27) Yes Korin tigham ŋgar naol to deŋia pa ŋgar to pasa maau. Pasa, sawa to tighan pasa, yes tilup lolodi inim ee moghon maau. Tivalag di tineep ledi ledi, ve tiveleg nditadi pida to mbolaaŋa.


nene ye igham sosor pa Tiina toit minda ve siŋi.
28Tovenen tamtoghon irau tiŋgabiiz poian taudi, ghoro tighan mberet ve tighun ila rubruub. n

29Pasa, mberet ve vaen, nene iza to Tiina toit anoŋa. Tovenen ighaze tamtoghon eta ighilaal mbeb tonene maau, ve ighani ma ighuni inimale mbeb sorok, nene ye igham sosor. Tamtoghon tovene, Maaron pale ighur atia pani. 30Pughu tonene to tamtoghon tiam katindi timomorooŋ ve tapiridi isob. Ve pida, timaat wa. 31Ve inimale taŋgabiiz tauud pooi ve taghan pasa, tone Maaron irau ighur atia tovene pait maau. 32Eemoghon ighaze ye iŋgabiiz ghiit ighaze tagham sosor, ve ilos ghiit pa ipasaluŋgan ghiit, nene poia. Pa vene, takis ŋgar samia toit, ve sawa to Mboŋ Muri, ye ighur atia pait, ve itiŋa ival tiina to taan talaleed. o

33Tovenen yam toŋvetaz tiou, ighaze alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, asaŋan nditamim ve yam asob aghan raraate. 34Ve ighaze tamtoghon eta pitool matini, nene poia pa ighan pataghaaŋ izi ruum toni. Le isob, ghoro ilat pa lupuuŋ tiam. Leso sawa to alup gham, agham sosor ila Maaron mata sob, ve ye ighur atia payam malep. You leg saveeŋ pida inepneep sone. Eemoghon irau nasavia aazne maau. Taug nalat peria, ghoro nasavia.

Copyright information for TUCO